Inovatori iz Bosne i Hercegovine na međunarodnim takmičenjima često osvajaju medalje, ali uprkos tome naša zemlja nalazi se tek na 75. mjestu na ukupnom globalnom inovacionom indeksu.
Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine do sada, kako su nam kazali, broji preko 400 članova koji su osvojili 1.733 priznanja, a broj stalno raste. Međutim, nisu zadovoljni ulaganjem u istraživanje i razvoj, te ističu kako država ulaže samo 0,2 posto BDP-a za ovu svrhu, dok je evropski prosjek 3 posto, piše Klix.ba.
"Iznosi koji se nude kroz ove poticaje nisu dovoljni kako bi se obavila sva potrebna istraživanja i razvoj potencijalnih inovacija, naročito kada je u pitanju neki patent, te inovatori često moraju čekati godinama kako bi osigurali dovoljno sredstava za svoju inovaciju, a znamo da svaka godina čekanja u ovom brzom i naprednom okruženju u kojem živimo predstavlja luksuz. Srećom, danas postoje mnoge nevladine organizacije koje inovatorima na ovom putu pomažu, ali najveći problem je što veliki broj inovacija, bez obzira na razna svjetska priznanja, nikada ne doživi komercijalizaciju", kazali su iz Asocijacije inovatora BiH za Klix.ba.
Kako da inovacija zaživi
Kao jedan od problema iz Asocijacije su istakli kako se na javne pozive za naučno istraživanje, koje raspisuju pojedina ministarstva, mogu prijaviti visokoškolske ustanove, istraživački centri u privredi, ali ne i pojedinci inovatori. To je zbog toga, ističu, što se status inovatora ne spominje u zakonima o naučno – istraživačkom radu.
Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić za Klix.ba je kazao kako ovo ministarstvo već godinama realizuje program kojem je cilj promocija tehničke kulture i podrška udruženjima koja se bave inovacijama.
"U posljednje dvije godine smo kroz realizaciju ovog programa dodijelili poticajna sredstva u iznosu od preko 311 hiljada KM, i to u 2020. godini iznos od 146.972 KM za realizaciju 26 projekata, a u 2021. godini 164.228 KM za 28 projekata.
Realizacijom projekta Jačanje konkurentnosti MSP-a potičemo subjekte male privrede u Federaciji BiH za inovativno unapređenje proizvodnje kroz tehnološku modernizaciju poslovnih procesa. U 2021. godini podržan je 81 projekt, sa ukupnim iznosom sredstava od preko 2,3 miliona KM. I u narednom periodu planirano je da se i nastavi sa realizacijom navedenog projekta", kazao je Zukić.
Ministarstvo, dodao je Zukić, planira donošenje novog zakona o poticanju razvoja male privrede u kojem je određen minimalan iznos poticajnih sredstava za realizaciju projekata koji za cilj imaju razvoj sekotra male privrede u Federaciji BiH. Kroz provedbu ovog zakona sredstva za realizaciju projekata koji potiču razvoj inovacija bit će značajno veća. Ove i prošle godine, kako je kazao Zukić, nisu realizovali program podrške inovatorima zbog pandemije, jer su sva sredstva prebačena za ovu namjenu.
Kako bi neka inovacija zaživjela prvo je neophodno izum zaštititi, a iz Asocijacije inovatora kažu kako je prilikom procesa zaštite izuma prvo potrebno istražiti postojeće baze podataka patenta.
"Ovim postupkom ćemo saznati da li naša ideja već negdje postoji ili ne. Ukoliko u bazama podataka ne možete da pronađete inovaciju koju ste zamislili, možete se detaljnije informisati o zaštiti u Institutu za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, a oni će vam detaljnije objasniti koje vrste zaštita sve postoje i koji su vam papiri potrebni.
Prilikom popunjanjanja patentnih prijava, treba imati na umu da to nije jednostavan postupak. Doslovno, pogrešno napisana riječ vas može koštati toga da će neko pročitati vašu prijavu, izvršiti sitnu modifikaciju i na kraju ubirati plodove vaše ideje, a vi ništa nećete moći uraditi povodom toga. Ukoliko pojedinac ipak odluči da sam ide kroz ovaj proces, preporučujemo da na YouTube kanalu Trezor bh. inovacija pregleda edukacije, gdje će upravo pronaći informacije kako da pretraži patentne baze, kako da popuni patentnu prijavu i slično.
Ono što je benefit patentiranih izuma jeste taj što vi ne morate nužno proizvoditi svoju inovaciju da bi imali finansijsku korist, nego možete jednostavno ubirati plodove vaše ideje prodavajući licence, ili s druge strane dobiti finansijsku naknadu tako što ćete prodati svoj izum nekome drugom", kažu iz Asocijacije.
Inovacije kreiraju i nova radna mjesta
Vodeći ekonomski stručnjaci ističu da je preko 50 posto rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama rezultat rasta inovacija, dok 20 posto novokreiranih radnih mjesta je također rezultat rasta inovacija. Dakle, država bi trebala da ulaže više u istraživanje, razvoj i poticaje, da smanji visoke namete, da uspostavi bolju administraciju, promijeni pojedine zakone i slično.
"Međutim, dosta toga je zapravo do našeg mentaliteta. Moramo biti svjesni da naša sudbina zavisi o nama samima. Sjediti, šutjeti, patiti, čekajući da vanjska sila, najčešće oličena u državi, učini nešto za nas, za mnoge predstavlja alibi vanjskih okolnosti i faktora na koje ne mogu utjecati. Jer, bolje je upirati prstom, nego ulagati napor da nešto promijenimo – sebe i svoj položaj.
Tješit ćemo se da nismo tu zato što se nismo trudili, radili i pokušali da nešto učinimo, nego zato što političati, država, sistem, okolnosti i globalni napredak nam ne dozvoljavaju da napredujemo, a zapravo, upravo naši građani mogu da mijenjaju stvari. Napredak i prosperitet može doći od nas, običnih građana koji ćemo kreirati nešto malo, srednje i veliko. Zaboravimo na instant brza rješenja i krenimo postepenim malim koracima koji će nas dovesti do velikih promjena", poručuju iz Asocijacije.
Danas, kažu, postoji jako puno nevladnih organizacija i fondacija koje mogu pomoći inovatorima na njihovom putu u kreiranju biznisa, a koje im se na kraju mogu isplatiti, kada registruju svoje preduzeće i zaštite svoje inovacije.
Osvrnuli su se iz Asocijacije i na brojne nagrade koje su osvojili bh. inovatori, te posebno istakli Melihu Klopić, koja je kreirala nekoliko inovacija koje se tiču kozmetike, a koja je uspješno registrovala i vodi svoj biznis Magic Touch.
"Meliha je za samo nekoliko godina osvojila desetak medalja na raznim izložbama i sajmovima od Evrope do Azije. Istakli bismo i inovaciju Smanjenje emisije CO2 u procesu proizvodnje cementa i sode, tuzlanskog istraživačkog kvarteta, Elmu Selimbašić i njenu inovaciju Uređaj za liječenje i zaštitu životinja na daljinu i Amru Halilović i njenu inovaciju Elektro - roletnu za zaštitu od insekata i glodara. Sve su osvojile značajne medalje na takmičenjima u Nigeriji, Seulu, Maroku...
Među historijskim uspjesima od kako postoji Asocijacija inovatora BiH, od 1995. godine, važno je istaći Semi Grand Prize koje su osvojile Maglajka Armina Mačković 2016. godine i Nađa Zubčević 2019. godine u Seulu, pored 30 zemalja iz cijelog svijeta, istakli su iz Asocijacije, te dodali kako će i u narednom periodu bh. inovatori učestvovati na brojnim svjetskim takmičenjima, u Indiji, Moldaviji, Kini…
Pročitajte više: Sarajlija Vedad Mešanović uvršten na Forbesovu listu najutjecajnijih mladih ljudi
