Kako se uništava jezik: Znate li šta znače skraćenice P.U.M.B. i B.Š.M.O.?

ZAPITAJMO SE

Kako se uništava jezik: Znate li šta znače skraćenice P.U.M.B. i B.Š.M.O.?
Foto: AVAZ

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto

Velika je vjerovatnoća da 90 posto slučajnih prolaznika na ulicama bilo kojeg bh. grada neće znati šta je aorist, a šta pluskvamperfekt. Podaci o pismenosti u Bosni i Hercegovini nisu ohrabrujući. 

Skoro 90.000 nepismenih

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto. U entitetu Republika Srpska (RS) broj nepismenih je 3,17 posto u entitetu Federacija BiH 2,63 posto, a u Brčko Distriktu 2,83 posto.

Skraćenice za iskazivanje saučešća: P.U.M.B.

Ovi podaci iznenađuju s obzirom da je osnovno obrazovanje u cijeloj BiH obavezno. Oni koji ne završe osnovno obrazovanje do 17 godine mogu ga završiti u nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.

Brojni su faktori utjecali na ove nepopularne podatke, ali sigurno jedan od njih je napredak tehnologije i smartphonea. Svi imaju pametne telefone i brojne aplikacije komunikacije preko kojih se može poslati i govorna poruka. I tako, sve je manje pravilnog izražavanja, a samim time sve je manje jezika.

Skraćenice za čestitanje Bajrama: B.Š.M.O.

Ide se do te mjere da se ni blagdani ni saučešće ne čestitaju odnosno ne izražavaju kako je to uzus i pravilo. Tako naprimjer, u vrijeme Bajrama Facebook čestitke su pune skraćenice B.Š.M.O. ili bez tačaka između, samo BŠMO što bi valjda trebalo značiti Bajram Šerif Mubarek Olsun.

Sve manji interes

Također, kada neko preseli na onaj svijet, a radi se o katoliku, slijedi lavina komentara P.U.M.B. ili jednostavno PUMB. Ko gleda sa strane, teško će razumjeti ali bi to trebalo značiti Počivaj u miru Božijem.

Ako se tome dodaju strane riječi koje su se ustalile u bosanskom jeziku, zabrinutost je veća. Također, zabrinjava i sve manji interes za studije Bosanskog jezika i književnosti. 

I da, pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme koje se tvori od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog. 

"Pluskvamperfektom se izriče radnja koja se dogodila prije koje druge radnje u prošlosti: Bila sam / Bijah / Bjeh upravo završila pisanje zadaće kad su došla dva dječaka".

Aorist se najčešće tvori od svršenih glagola, pa se obično i određuje kao prošlo svršeno glagolsko vrijeme. Aorist se tvori tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi glagola dodaju nastavci: -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše; -eh, -e, -e, -esmo, -este, -eše; -h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še.

Izvor: Dnevni avaz

Pratite nas na našim stranicama na

Vezane vijesti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)