Stres i anksioznost su mentalni faktori koji mogu uticati na pojavu fizičkih tegoba, stoga moramo naučiti pravilno upravljati njima. A kako bismo izbjegli veće probleme.

Zajednica uma i tijela je toliko intimna i odlučna da bismo trebali više pažnje posvetiti tom emotivnom svijetu. Koji iz dana u dan zapostavljamo. Jer, vjerovali mi ili ne, sve potisnute emocije na kraju postaju bolesti.

Psihosomatska istraživanja (odnos psihologije i medicine) već godinama sprovode istraživanja i zanimljive analize koje se obično objavljuju u časopisima kao što je Journal of Psichosomatic Research.

Isto tako, oraganizacije poput Američkog psihosomatskog društva odmah prenose najnovija saznanja u vezi sa ovom direktnom vezom između biologije i našeg emocionalnog svijeta.

Sa svoje strane, pozivamo vas da otkrijete osnovne ose koje podržavaju ovu disciplinu o kojoj bismo trebali više voditi računa u svom svakodnevnom životu. Stres, anksioznost i sve emocije koje obično potiskujemo tokom života mogu imati ozbiljne neželjene efekte.

Potisnute emocije stvaraju emocionalne blokade i rane u tijelu

Nedavno je postala popularna zanimljiva TED (tehnologija, zabava i dizajn) konferencija na kojoj je psiholog iznenadio publiku donijevši čašu vode na scenu.

Publika je odmah pomislila da će razgovarati o klasičnom konceptu čaše napola pune ili poluprazne. U stvarnosti, njegova namjera bila je sasvim drugačija. Okrenuo se publici i pitao sljedeće: Koliko mislite da je teška ova čaša vode?

Odgovori su bili različiti i gotovo svi tačni. Međutim, objašnjenje koje je dao stručnjak za emocionalnu psihologiju bilo je mnogo dublje: “Težina čaše vode će se mijenjati u zavisnosti od toga koliko dugo moram da je držim. Neće biti veliko opterećenje ako je držim 5 minuta. Ali ako moram da držim isti položaj 2 sata, ruka će mi se umoriti i, naravno, staklo će pasti.

“Isto se dešava sa stresom. Efekat ove emocije ne izaziva sekundarne efekte ako je “izdržimo” relativno kratko, ali ako to radimo nedjeljama i mjesecima, na kraju ćemo se razboljeti”.

Šta su psihosomatske bolesti potisnutih emocija?

Zamislimo da imamo saradnika koji nas obično kritikuje iza naših leđa. To se ne dešava rijetko, ali to je ponašanje koje se nastavlja tokom vremena dok ne postane navika i stvori vrlo negativno radno okruženje.

Ako mjesecima ne izražavamo ono što osjećamo, ova skrivena emocija stvoriće efekte na naše zdravlje (to je kao da mjesec dana držite čašu u ruci u istom položaju).

O psihosomatskim bolestima govorimo kada um (psiha) stvori promjene na tijelu. Ova stvarnost je toliko česta da se čak tvrdi da se neke fizičke bolesti mogu pogoršati zbog mentalnih faktora kao što su stres i anksioznost.

Kaže se, na primjer, da se tjegobe poput psorijaze, ekcema, čira na želucu, visokog krvnog pritiska i mnogih bolesti srca mogu ozbiljno pogoršati zbog psihosomatskih problema poput stresa i anksioznosti.

Fizički efekti svega što potiskujemo iz dana u dan

Emocionalni blokovi, stres i anksioznost oštećuju aktivnost određenih ćelija imunog sistema, čineći nas podležnijima obolijevanju.

Kada nam nešto smeta i ne upravljamo pravilno, naš mozak to pretvara u negativnu emociju sa organskim posledicama: povećava aktivnost nervnih impulsa za oslobađanje određenih neurotransmitera poput adrenalina.

Neurotransmiter adrenalin, zajedno sa kortizolom (ili hormonom stresa) koji takođe povećava naš protok krvi, može izazvati sledeće simptome:

Povećan puls.
Mučnina.
Drhtanje.
Transpiracija.
Suva usta.
Bol u grudima.
Glavobolju.
Bol u stomaku.

Kako se možemo nositi sa psihosomatskim poremećajima izazvanim potisnutim emocijama?

Iako je tačno da niko od nas nije prošao nikakvu obuku iz upravljanja emocijama (što bi trebalo biti neophodno u školi), moramo biti svjesni nekoliko aspekata:

Moramo iskoristiti asertivnost: reći u trenutku šta nas muči, a ne kada je prekasno.

Potisnute emocije nas muče. Moramo biti svjesni ovoga. Negativne emocije su opasne po naše zdravlje i moramo znati kako se s njima nositi.

Emocionalna iskrenost se mora vježbati dan za danom, s poštovanjem i asertivnošću.

Posvetite sat ili dva dnevno sebi. Prošetajte, odredite prioritete, bavite se svojim hobijima ili samo uživajte u tim trenucima u samoći svojih misli.

Uvijek imajte na umu da je, uprkos bilo kojim simptomima i tegobama, kao što su probavne smetnje, tahikardija ili mučnina, važno da se obratite ljekaru kako biste izvršili adekvatnu kontrolu.