Potencijalni kolaps sistema okeanskih struja mogao bi imati ozbiljne posljedice za vrijeme u svijetu, navodi se u novoj studiji.
Sistem struja Atlantskog okeana mogao bi oslabiti do te mjere da bi uskoro moglo doći do velikih globalnih vremenskih promjena.
Sjevernoatlantska meridijalna cirkulacija (AMOC) veliki je sistem okeanskih struja. Uključuje i Golfsku, koja prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru Atlantika.
S obzirom na to da se atmosfera zagrijava zbog porasta emisije stakleničkih plinova, ispod površine okeana zadržava se više topline. Potencijalni kolaps sistema mogao bi imati ozbiljne posljedice za vremenske sisteme u svijetu, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Klimatski modeli su pokazali da je AMOC najslabiji u više od 1.000 godina.
Međutim, nije poznato je li došlo do slabljenja zbog promjene u cirkulaciji ili zbog manjka stabilnosti.
Studija, objavljena u magazinu Nature Climate Change, pokazuje da se radi o krucijalnoj razlici.
Povećanje oborina i pomijeranje monsuna
“Gubitak dinamičke stabilnosti ukazivao bi da se AMOC približio kritičnome pragu iza kojeg bi moglo doći do značajnog i u praksi vjerojatno nepovratnog prijelaza u slabiji mod rada”, rekao je autor studije Miklas Boers s Potstdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.
Analizirajući modele temperature i saliniteta površine Atlantskog okeana, studija kaže da bi se slabljenje AMOC-a u prošlom stoljeću moglo povezati s gubitkom stabilnosti.
“Rezultati podržavaju procjenu da opadanje AMOC-a nije samo fluktacija ili linearni odgovor na rastuće temperature, nego vjerojatno znači približavanje kritičnog praga iza kojeg bi se sistem cirkulacije mogao urušiti”, rekao je Boers.
Kad bi se AMOC srušio, pojačalo bi se hlađenje sjeverne hemisfere. Podigao bi se nivo Atlantskog okeana, povećale ukupne oborine iznad Evrope i Sjeverne Amerike i došlo bi do pomicanja monsuna na Južnu Ameriku i Afriku, objavila je britanska meteorološka služba Met Office.
Drugi klimatski modeli predviđaju da će AMOC oslabjeti tokom nadolazećeg stoljeća, no da nije izvjestan kolaps prije 2100. godine.
Izvor: balkans.aljazeera.net
