Spomenički kompleks Tunela D-B, objekat poznat po nazivu "Tunel spasa", danas je jedna od glavnih turističkih atrakcija u Sarajevu i jedno od mjesta kolektivnog i institucionalnog sjećanja na dane odbrane BiH i Sarajeva.
Opsada grada od 1992. do 1995. godine glavna je tema svake muzejske postavke u ovom tunelu, a upravo zbog istine o sudbini glavnog grada BiH koji je bio žrtva najduže opsade u historiji ratovanja, broj posjetilaca iz godine u godinu raste.
Muzej danas djeluje u sastavu institucije Fond memorijala – Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida
Sarajevski tunel, od ideje do realizacije, a prevashodno po funkciji, jedinstven je objekat ove vrste na svijetu.
Ta prokopana rupa u zemlji, duga približno 800 m, sa prosječnom visinom od 1,6 m i širinom od 1 m, podsjećala je na sve drugo osim na tunel, ali je zbog značaja za Sarajevo i BiH postala „veća od kanala La Manche“. Dašak slobode dospio je kroz tunel do grada koji se gušio pod opsadom. Bio je dovoljan da ljudima podari novu snagu za opstanak u godinama rata koje će uslijediti.
Zbog vojnog, političkog, psihološkog značaja i značaja za snabdijevanja grada koji je imao, bio je najstrože čuvana tajna – „tunel kojeg nema“.
Kroz Tunel spasa je prošlo:
- 1.120.000 ljudi
- 5.534.837 kg hrane
- 13.547.000 kg hrane ljudi su prenijeli na leđima
- 8.800.000 kg robe za komercijalno tržište
- 4.516.000 kg materijalno-tehničkih sredstava
- 549.326 kg razne opreme
- 4.500.000 litara nafte
- 80.000.000 kilovat-sati električne energije
U prosjeku, dnevno ga je koristilo oko 4.000 ljudi, a kroz njega je svake noći prevoženo 20 tona različitih namirnica. Nakon rata dio tunela postao je muzej. On čuva brojne eksponate iz vremena opsade Sarajeva, najduže opsade jednog grada u historiji modernog ratovanja.
Tunel je danas spomenik snazi ljudskog duha i otpora. Zahvaljujući Sarajevo Film Festivalu skoro da ne postoji filmska zvijezda koja nema fotografiju ispred ovog sarajevskog tunela.
Stalnu muzejsku postavku čine inicijalnih 25 metara tunela, kratak video materijal koji obuhvata segmente opsade Sarajeva i gradnje tunela, muzejski prostor u kojem su smješteni eksponati kao što su alati kojima je građen tunel, zatim rukom crtani nacrti arhitekata na osnovu kojih je pravljena tunelska cijev.
Zbog velikog interesovanja turista koji dolaze u Tunel spasa, postavljaju se i privremene izložbe iz vlastite produkcije koje tretiraju određene segmente sarajevske opsade, ali i gostujuće izložbe čiji je dijapazon djelovanja za period 1992.-1995. godina.
Kanton Sarajevo je 20. aprila 2010., na osnovu Zakona o zaštiti kulturne baštine donio odluku o stavljanju dobra pod zaštitu. Tom odlukom cjelokupni spomenički kompleks tunela proglašava se zaštićenim dobrom baštine II kategorije, a na upravljanje se prvo dodjeljuje Muzeju grada Sarajevo, a 26. aprila 2013. Fondu Memorijala.
