Što se događa s mozgom kad jedete šećer?

9 lipnja, 2021

Posljednjih decenija postignut je nevjerojatan napredak u razumijevanju kako naša prehrana utječe na naše zdravlje. To je osobito istinito kada je riječ o šećeru.

Svi znamo da vam previše šećera šteti. Može izazvati pretilost, dijabetes i propadanje zuba. Osim štete na našem tijelu, ona ide i ravno u naš mozak!

Sada je poznato da prekomjerni unos šećera ne utječe samo na naša tijela, već utječe i na naše ponašanje.

Shvatili smo se da nas privlači šećer i žudnje su duboko ukorijenjene, ali kad shvatite kako i zašto, naučit ćete i da se to može promijeniti.

Šta se događa s mozgom kad jedemo šećer i kako se bolje čuvati, pročitajte u nastavku:

Naši prahistorijski korijeni

Kao lovci i sakupljači koji su se morali potruditi da pronađu pravilnu prehranu, ljudi su evoluirali tako da cijene slatku hranu je obično to dobar izvor energije. Oni koji su mogli dobiti visokokaloričnu hranu imali su veće šanse za preživljavanje.

Sustav nagrađivanja

Kad jedemo slatku hranu, to pokreće hemijsku reakciju u našem mozgu. Uključuje sistem nagrađivanja mozga, oslobađajući hemikaliju dopamin.

Dopamin i pojačanje

Kada se dopamin oslobodi, signal je da smo imali pozitivno iskustvo. To pojačava ponašanje i vodi nas da ga ponovimo. Dopamin nas općenito uvježbava da nastavimo ponašanja koja su dobra za naše preživljavanje.

U ovom je slučaju jasno da su naši prahistorijski preci trebali jesti hranu bogatu šećerom kako bi preživjeli. Međutim, ljudi nisu imali pristup slatkoj hrani u izobilju na način na koji to imamo danas.

Drastične promjene u prehrani

Naša se tijela nisu toliko promijenila u usporedbi s našim precima, iako se naša prehrana dramatično promijenila. Još uvijek imamo snažan sistem nagrađivanja koji pojačava našu želju za šećerom, ali danas možda donosi više štete nego koristi.

Moderna prehrana

Moderna prehrana uključuje prekomjernu količinu slatke hrane. To uzrokuje širok spektar zdravstvenih problema, ali teško je boriti se protiv instinkta da konzumirate sve više i više. Važno je razumjeti kako mozak reagira na šećer kako bi ga kontrolirao.

Izgradnja tolerancije

Često konzumiranje slatke hrane dovodi do ponovnog aktiviranja sistema nagrađivanja u mozgu. Kroz neuroplastičnost, mozak se prilagođava ovoj čestoj stimulaciji i gradi neku vrstu tolerancije.

Šećer i lijekovi

Kada izgradimo toleranciju, moramo konzumirati sve više i više kako bismo iskusili istu razinu zadovoljstva. To se događa s opasnim lijekovima, ali događa se i sa šećerom.

Ovisnost o hrani

Ovisnost o hrani kontroverzna je tema među naučnicima i liječnicima. Iako stvari poput šećera aktiviraju iste neuronske putove u mozgu kao i kokain, teško je reći da netko može biti ovisan o nečemu što mu je zapravo potrebno za preživljavanje. Ovo je ključna razlika između stvari poput šećera i cigareta.

Smanjena samokontrola

Istraživanje provedeno na štakorima pokazalo je da oni kojima je dijeta s visokim udjelom šećera slabije kontroliraju svoje ponašanje i donose odluke. To sugerira da naš unos šećera ne samo da pokreće sistem nagrađivanja u našem mozgu, već također smanjuje našu sposobnost da kontroliramo svoje nagone i donosimo mudre odluke.

Sjećanje

Još jedno istraživanje provedeno na štakorima pokazalo je da je sjećanje oslabilo konzumacijom šećera.

Šećer je smanjio broj novih neurona u hipokampusu, koji su neophodni za obradu uspomena. Neka istraživanja također sugeriraju da visok unos šećera može izazvati upalu, što rezultira poteškoćama s pamćenjem.

Vrijeme za oporavak

Srećom, čini se da ti problemi nisu trajni. Testiranje sugerira da smanjenje unosa šećera i povećanje omega-3 masnih kiselina u prehrani poboljšava pamćenje.

Raspoloženje

Unos šećera također utječe na naše raspoloženje. Čak se i kod zdravih mladih ljudi vjeruje da se sposobnost procesiranja osjećaja smanjuje visokom razinom glukoze u krvi.

Razina i raspoloženje šećera u krvi

Osobe s dijabetesom tipa 2 izvještavaju da se osjećaju tjeskobnije i tužnije tokom razdoblja povišene razine šećera u krvi.

Šećer i depresija

Jedno veliko istraživanje na 23.245 ljudi ispitalo je vezu između šećera i depresije. Zaključeno je da su veće stope konzumacije šećera povezane s više slučajeva depresije.

Što možemo učiniti?

Blagodati smanjenja unosa šećera su jasne. Pitanje je kako to učiniti.

Ključna stvar koju trebate zapamtiti je da je vaš mozak postavljen da žudi za količinom šećera koju trenutno jedete, i još više. Međutim, ako smanjite količinu šećera koji jedete, mozak će se prilagoditi zahvaljujući neuroplastičnosti.

Kako smanjujete količinu šećera koji jedete, poboljšat će i pamćenje i kontrolu impulsa. U početku je teško, ali žudnja i samokontrola postat će bolji!

Savjeti za smanjenje unosa šećera

Jedan od osnovnih savjeta za smanjenje šećera je pažljivo čitanje naljepnica. Začini poput umaka od kečapa i roštilja sadrže ogromne količine šećera. Za neke marke jedna žlica kečapa može sadržavati jednu žličicu šećera.

Budite oprezni kod određene zdrave hrane

Konzervirana hrana i umaci u staklenkama također ponekad sadrže puno šećera, čak i ako su slani. Slatka pića još su jedan tajni neprijatelj. Čak i "zdrava" i naizgled bezazlena pića poput sokova i smoothieja ili kave mogu sadržavati puno skrivenog šećera.

Ne kupujte ngladni!

Izbjegavajte kupovinu kad ste gladni jer će vam žudnja biti velika i vjerojatno ćete donijeti nezdrave odluke.

Izbjegavajte proizvode s malo masnoće

Ovo zvuči kontraproduktivno, ali izbjegavajte proizvode s malo masnoće! Ako proizvod sadrži malo masnoća, često je veći u šećeru. Često je bolje odabrati punomasnu cjelovitu hranu.