Govoriti o značaju života i djela rahmetli dr. Ahmeda Aličića iz današnje perspektive našeg društva postalo je vrlo važno. Njegov doprinos proučavanja osmansko-turske arhivske građe je izuzetno veliki.
Prisjetimo se uvaženog dr. Ahmeda Aličića i svih djela koja je ostavio iza sebe mladim naraštajima.
Dr. Ahmed Aličić, historičar, osmanista i filolog, rođen je u Kljunima 1934. godine. Potječe iz ulemanske, hodžinske porodice, sin je Salih-ef. Aličića. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, potom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu studij arapskog jezika i književnosti i turskog jezika.
Postdiplomski studij iz historijskih nauka završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi. Najveći dio svoga radnog vijeka proveo je u Orijentalnom institutu u Sarajevu gdje je radio kao arhivist, asistent, viši stručni saradnik, stručni savjetnik, viši naučni savjetnik i naučni savjetnik.
U dva navrata bio je i direktor Instituta. Predavao je na Odsjeku za orijentalnu filologiju i Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta. Bio je urednik izdanja "Prevod Kur'ana" Besima Korkuta. U rukopisu mu je ostao opsežan rad "Stanovništvo Bosne i Hercegovine u vrijeme osmanlijske vlasti".
Aličićev naučni interes bio je usmjeren na otkrivanje i predočavanje novih činjenica vezanih za historiju naroda Bosne i Hercegovine pod osmanskom vlašću.
Njegova objavljena djela imaju izuzetnu znanstvenu vrijednost za historiju ovih prostora. Njegov doprinos i rezultati na polju obrade i proučavanja osmansko-turske arhivske građe su izuzetno veliki.
Pored obrade i prijevoda katastarskih popisa i druge građe prvorazrednog značaja, ovom prilikom treba podsjetiti i na važnost njegovih knjiga „Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine“ i studije „Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine“.
Proučavajući ukupni historijski kontekst čvrsto je branio ideju o autonomiji Bosne, njenom pravu na slobodu i nezavisnost. Istražujuću okolnosti nastanka Pokret za autonomiju Bosne 1831. godine i djelovanje Husein kapetana Gradaščevića u vrijeme kada su se na svim stranama Osmanskog carstva pojavljivali nacionalni ustanci i nastajale nacionalne države. A klasični osmanski sistem bio u fazi raspadanja, dr. Aličić je smatrao da je cilj Pokreta za autonomiju Bosne 1831. godine bila zaštita cjelovitosti zemlje koja je, zbog inferiorne politike sultana, mogla doći u pitanje.
Također, dr. Aličić je smatrao da je Bosna u to vrijeme vojno bila jaka, organizirana i kompaktna, da su Bošnjaci imali državotvornu svijest, da je gradsko stanovništvo bilo na nivou građanske klase i da su postojale sve pretpostavke da Bosna i Hercegovina postane autonomna i samostalna.
Nastavničko vijeće Gazi Husrev-begove medrese je 2009. godine, u povodu Dana škole, dodijelilo Plaketu dr. Ahmedu Aličiću, kao svršeniku Medrese, za njenu afirmaciju svojim životom i radom.
Dr. Aličić je umro 2014. u Sarajevu gdje je i pokopan.
Radovi dr. Aličića: „Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine“ (Sarajevo, 1983 - magistarski rad), „Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine“ (Sarajevo, 1996 - doktorat), „Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina iz 1477. godine“ (Sarajevo, 1985.), „Turski katastarski popisi nekih područja zapadne Srbije, XV i XVI vek.“ (Knj. I, Čačak 1984, Knj. II, 1985, Knj. III, 1985), „Turski dokumenti o ustanku u Potkozarju“ (Sarajevo, 1988), „Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69 godine„ (Mostar, 2008), „Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu iz 1585." (Sarajevo, 2014), predstavlja kapitalno djelo u dva sveska o stanovništvu Hercegovine.
Izvor: www.medzlis
Pročitaj više: U povratničkom selu Kljuna kod Nevesinja puštena u rad ulična rasvjeta
