Najveću opasnost predstavlja toplinski udar, koji može oštetiti mozak i druge organe tijela
Iako je primamljivo ostaviti dijete na miru u automobilu dok vi hodate okolo, to je vrlo loša i po vaše dijete iznimno opasna odluka. Najveću opasnost predstavlja toplinski udar (hipertermija). Ovo stanje može oštetiti mozak i druge organe tijela, a u težem obliku može čak dovesti i do smrti, navode stručnjaci.
Rast temperature
Ne treba dugo da tjelesna temperatura djeteta postane previsoka kada ga ostavite u automobilu. Temperatura u automobilu može porasti za 10 stepeni Celzija za samo 10 minuta i 22 stepena Celzija za sat, upozoravaju stručnjaci. Vani ne mora biti vruće da bi bilo opasno u automobilu. Smrtni slučajevi događali su se pri vanjskoj temperaturi nešto iznad 20 stepeni.
Otvoreni prozori ne sprečavaju da se temperatura podigne na opasnu razinu. Djetetovo tijelo zagrijava se od tri do pet puta brže od tijela odrasle osobe. Djeca imaju veliku površinu tijela koja apsorbira toplinu, a njihov organizam još nije do kraja razvio sposobnost unutrašnjeg rashlađivanja.
Toplinski udar
Većina djece žrtava toplinskog udara u automobilu bila su do tri godine starosti, ali nesreća se može dogoditi djeci starijoj od 14 godina. Ostali rizici ostavljanja djeteta samog u automobilu uključuju nesretne slučajeve poput onog da se dijete zaključa u prtljažnik, pokrene automobil ili bude oteto iz automobila koji nije pod nadzorom roditelja.
Šta treba učiniti
Šta možete učiniti da biste zaštitili dijete?
- Nikada ne ostavljajte dijete samo u vozilu, čak ni na trenutak!
- Nemojte dopustiti da se dijete igra u automobilu.
- Zaključajte sva vrata i prtljažnik, nakon što su svi izašli iz automobila.
- Držite sve ključeve izvan dosega djeteta.
- Ako dijete nestane, prvo provjerite bazen ako ga imate. Zatim provjerite auto, uključujući i prtljažnik.
Pomozite sebi i drugima
Ukoliko kod sebe ili drugih primijetite simptome sunčanice, najbolje je osobu smjestiti u hladovinu, u poluležeći položaj te joj skinuti odjeću, rashladiti je laganim polijevanjem vodom (voda nikako ne smije biti hladna, već sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak.
U slučaju nesvjestice osobu treba okrenuti na bok, ali je i neophodno potražiti i ljekarsku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati, a s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura snizi ispod 38 stepeni. Unesrećenoj osobi treba davati hladne napitke, ako je pri svijesti, te joj zabraniti konzumiranje pića koja utječu na pritisak i krvotok, ponajprije kafu i alkohol.
Nakon sunčanice obično se može očekivati glavobolja, koja može potrajati i danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima te razdražljivost. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnoj okolini.
