Dvadesetak zemalja, većinom europskih, privremeno je obustavilo vakcinisanje vakcinom AstraZeneca zbog bojazni da je u nekih pacijenata izazvao pojavu krvnih ugrušaka. 

Švedska i Latvija posljednje su nizu zemalja koje su zaustavile vakcinisanje vakcinom AstraZeneca. Prije su to učinile Njemačka, Francuska, Španjolska, Danska, Norveška, Nizozemska, Cipar, Rumunjska, Bugarska, Portugal, Slovenija, Irska i Island.

Austrija je suspendirala seriju vakcijna koja je izazvala pojavu ugrušaka. Istom serijom ne vakcinišu ni u Litvi i Estoniji.

Izvan Europe vakcinisanje su prekinule Indonezija i Venezuela. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sastaje se u utorak kako bi razmotrila dostupne sigurnosne podatke o vakcini. Proteklih je dana više puta izrazila povjerenje u njegovu sigurnost. Šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da do sada nije bilo dokaza o povezanosti vakcine i ugrušaka.

Do danas je više od 17 miliona ljudi primilo vakcinu AstraZenece u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji, a od prošle sedmice zabilježeno je manje od 40 slučajeva krvnih ugrušaka, izjavila je kompanija.

EMA: Korist veća od rizika

Europska agencija za lijekove (EMA), europska regulatorna agencija za lijekove, sastat će se u četvrtak kako bi razgovarala o prikupljenim informacijama te odlučila je li vakcina pridonijela tromboemboliji kod vakcinisanih osoba.

Dok istraga traje, EMA ostaje pri stajalištu da su koristi AstraZenecina vakcine u sprečavanju covida-19 veće od rizika mogućih nuspojava.

AstraZeneca, koja je vakcinu razvila sa Sveučilištem u Oxfordu, rekla je da u analizi sigurnosnih podataka nisu otkriveni dokazi o povećanom riziku od nastanka krvnih ugrušaka.

Analizom je obuhvaćeno više od 17 miliona ljudi vakcinisanih u Velikoj Britaniji i EU.

No čini se da njihova uvjeravanja nisu otklonila sumnje.

Izvor: Index.hr