Na početku Drugog svjetskog rata 1939. godine, mladi britanski trgovac Nikolas Vinton uradio je nešto nevjerovatno, a nikada to nije pominjao, čak ni svojoj ženi.....
Rizikujući svoj život, uspio je da spasi tokom Holokausta 669 djece, uglavnom Jevreja iz Čehoslovačke, obezbjeđujući im siguran put do Britanije.
Kao mladi agent za prodaju nekretnina, Nikolas Vinton se 1938. godine obreo u Pragu kao dobrovoljac Britanskog komiteta za pomoć izbjeglicama i izvukao je u nekoliko specijalnih vozova, plombiranih tokom prelaska preko Njemačke, za koje je izmoljakao odobrenje od vlasti i od Hitlerovog Berlina, čak 669 jevrejske djece.
Nešto prije Božića 1938, dvadesetdevetogodišnji Vinton je trebalo da otputuje u Švajcarsku na zimovanje. U posljednjem trenutku je ipak odlučio da ode u Prag. Tamo je bio njegov prijatelj Martin Blejk, koji ga je pozvao kako bi mu pomogao u spasavanju jevrejskih izbjeglica.
Kada je video u kakvim uslovima žive jevrejska djeca, odlučio je da im pomogne. Učinio je sve što je mogao da što više djece spasi.
Vinton je odmah shvatio šta mora da uradi. Osnovao je organizaciju koja će pomoći djeci da budu prebačeni na sigurno. U njegovom hotelu na Venclavovom trgu on je napravio kancelariju u kojoj su sređivani papiri za svu djecu koja treba da budu prebačena u Englesku. On im je nalazio domove gdje će odsjesti, i garantovao za njih finansijski, pošto je tako zahtijevao zakon Velike Britanije.
Glavna prepreka je bila da se prevezu sva djeca do Britanije. Danska je poslije Kristalne noći zatvorila svoje granice za Jevreje koji su pokušali da pobjegnu od progona i rata.
Vinton je ipak uspio, zahvaljujući garancijama koje je dobio od Britanije. Našao je domove za 669 djece, od kojih su mnogima roditelji ubijeni u Aušvicu. Vintonova majka je takođe radila sa njim, kako bi mu pomogla da pronađe smještaj za izbjeglice.
Posljednji voz, septembra 1939. godine nije krenuo iz Praga jer je počeo Drugi svetski rat.
Vintonov podvig prekrila je, nakon rata, prašina zaborava, pošto skromno o njemu nije nikome govorio i otkrila ga je, tek 80-tih godina prošlog vijeka, istoričarka holokausta Elizabeta Maksvel.
Za ovo Vintonovo herojstvo se saznalo tek 1988. godine kada je njegova žena iznijela u javnost njegove bilješke sa fotografijama i spiskom svakog djeteta kome je pomogao.
Iste godine Vinton je pozvan da gostuje u popularnoj britanskoj televizijskoj emisiji "That's Life". Bio je pozvan kao član publike, potpuno nesvjestan ko su ljudi oko njega.
Jedan od najdirljivijih trenutaka u istoriji televizije dogodio se upravo tada. Povodom njegovog gostovanja BBC je Vintonu pred tv kamerama priredio tada nezaboravno iznenađenje. Okupio je "njegovu" djecu. Voditeljica je u jednom trenutku pitala da li ima u ovom studiju neko ko duguje život tom čovjeku, na šta je njih 20 je ustalo.
Nakon što su mu saopštili ko su ljudi koji ga okružuju, Nikolas je počeo da plače.
- Nikada nisam video tu djecu. Neke od njih sam upoznao na stanici u Liverpulu, ali svakako ih nisam sve upoznao - rekao je Vinton za BBC.
Ovo je bilo nevjerovatno iznenađenje za gospodina Vintona koji je totalno nepripremljen došao u studio ne sluteći šta ga čeka - rekla je Milena Grenfil-Bejns, žena koju je Vinton kao djevojčicu spasao od nacista.
- Zaista je nevjerovatno da jedan čovek spasi 669-oro djece, a da niko ništa o tome decenijama poslije rata nije znao - izjavila je Rut Halova, još jedna osoba koja ovom hrabrom čovjeku duguje svoj život.
- Niki, ja sam ponosna što sam tvoje djete - dodala je Rut.
Planirao je da spasio jos 250 djece, ali nažalost ona nisu stigla na sigurno. Rat je otpočeo, i granice su zatvorene. Tokom rata Vinton je služio u Crvenom krstu, a kasnije se priključio vojsci. 1944. postao je pilot. Poslije rata se povukao iz vojske.
Nikolas Vinton je 2003. godine od kraljice Elizabete II dobio titulu, a 11 godina kasnije dobio je i češki Orden bijelog lava.
Poznat je kao "Britanski Šindler", po uzoru na njemačkog industrijalca.
Ser Nikolas Vinton, umro je 1. jula 2015.godine u 106. godini života. (Izvor Blic.rs)
Pročitajte više: Radio: Historijske činjenice i zanimljivosti
