Ozlem Turedži i Ugur Šahin nisu razočarani činjenicom da nisu dobili Nobelovu nagradu za medicinu. "Mi svakodnevno dobijamo pregršrt Nobelovih nagrada", kazali su osnivači Bajonteka u intervjuu za DW.
DW: Gospođo Turedži, gospodine Šahin, nedavno ste u Solunu dobili nagradu Carica Teofanija, koja se dodjeljuje za izuzetne zasluge Evropi. Šta za Vas znači ova nagrada?
Ugur Šahin: Ovo je nagrada koja, ako hoćete, predstavlja evropsku kulturu. Nagrada, koja se dodjeljuje u gradu iz kojeg dolazi naš prijatelj i partner Albert Burla, predsjedavajući Fajzera. A nagradu smo dobili u trenutku kada ponovo možemo da putujemo. Jer, zbog mnogih ograničenja to u posljednje vrijeme skoro da nismo činili.
Korona – ključna riječ. Kako će se stvari razvijati? Kada će se pandemija završiti?
Turedži: To je teško pitanje, s obzirom da svakodnevno učimo nešto novo o virusu, o tome kako reaguje na vakcinaciju. Ova saznanja su neophodna, da bismo mogli procijeniti kada će se pandemija završiti. Ali, ono što već sada sa sigurnošću možemo da kažemo jeste da će postepeno doći do nove normalnosti. To se već sada osjeća. Učimo kako da se odnosimo prema virusu.
Mnogi od nas su već vakcinisani i stekli novi stepen slobode. Doći će do nove normalnosti u kojoj će na osnovu imuniteta većina stanovništva moći slobodnije da se ponaša. Sigurno ćemo još nekoliko godina da se nosimo s virusom. Pronaći će se i odgovori na pitanja, koje danas nemamo.
Budućnost će pokazati da li će se pojaviti nove varijante virusa, koji će biti imuni na postojeća cjepiva, i da li će se morati izvršiti prilagođavanje vakcinacije. S godinama će virus dobiti status, koji danas ima virus gripa, protiv kojeg se svake godine ili svake druge godine mogu vakcinisati određeni dijelovi stanovništva, a drugi ne. Korona će postati virusno oboljenje koje se može kontrolisati.
Radite li na novoj vakcini, na novoj generaciji vašeg cjepiva protiv novih mutacija virusa?
Šahin: Da, trenutno testiramo varijante cjepiva na relativno malom broju dobrovoljaca. Studija o južnoafričkoj beta-varijanti je skoro gotova, još jedna o delta varijanti je u toku, prvenstveno radi prikupljanja podataka.
Trenutno nema potrebe za zamjenom vakcine. Ali, želimo da pokažemo da možemo da proizvedemo i klinički testiramo nove varijante cjepiva, i da su jednako bezbjedna kao i cjepiva koja trenutno imamo.
Ukoliko se narednih godina pojavi varijanta, za koju se cjepivo mora prilagoditi, mogli bismo to veoma brzo uraditi s obzirom da smo već etablirali odgovarajuće procese. Moći ćemo se bez uzrujavanja pripremiti na to da će se cjepivo pod određenim okolnostima morati svake dvije godine prilagođavati novim mutacijama virusa.
Da li je neophodno vakcinisati djecu?
Šahin: Mi ne možemo da kažemo da li je neophodno. Mi generišemo podatke i predajemo ih za to nadležnim službama. Vakcine za djecu od 12 do 15 godina su već odobrene.
- pročitajte još: Zašto je određen broj ljudi otporan na koronavirus?
Turedži: Podatke o djeci između pet i osam godina smo predali prije četiri nedjelje nadležnim službama, a to bi moralo da se procjenjuje u cjelokupnom kontekstu javnog zdravlja. To radi svaka nacija i svaka vlada za sebe. I to se događa mimo našeg uticaja. Do kraja godine ćemo predati podatke i za još mlađu djecu, od šest mjeseci do četiri godine. Te studije su još u toku.
Šahin: Veoma je važno da postoji ponuda. Kada su cjepiva odobrena, onda svako za sebe može da odluči da li želi to da iskoristi ili ne.
Razočarava li Vas to, što i nakon toliko istraživanja još uvijek ima ljudi koji odbijaju da se vakcinišu? Ili imate razumijevanja za to?
Šahin: Možemo to da razumijemo i uopšte nismo razočarani. Ono što mi s naše strane radimo, jeste da transparentno pružamo informacije. Po meni je dobro i to što eksperti o tome govore u medijima. Na taj način svako ima mogućnost da razumije situaciju. Jedino što svakom savjetujem je da ne koristi samo jednostrane informacije, već da se informiše što je moguće šire. Na ovaj način možete i sami da donesete dobru odluku.
Imate li razumijevanja za to, kada ljudi kažu da se radi o novoj tehnologiji, i da se ne zna kakve sve dugoročne posljedice može da ima?
Šahin: Razumijemo i to. No, s druge strane cjepivo se podnosi veoma, veoma dobro što spada u najvažnija dostignuća čovječanstva. Bez cjepiva se naše društvo ne bi moglo tako dobro razviti, kao što je danas. I, činjenica je da se naše cjepivo bazira na novoj tehnologiji, ali smo je dobro razumjeli, jer ova tehnologija postoji već 30 godina.
Naše cjepivo nije nastalo tek tako, već je zasnovano na biomolekulu, koji se nalazi u svakoj ćeliji u našem tijelu. Ne donosimo ništa novo i imamo veoma dobru naučnu osnovu, s obzirom da se u ova istraživanja ulaže već više od 30 godina. Zbog toga je naše cjepivo moglo tako brzo da bude razvijeno.
Mnogi su bili sigurni, da ćete Vi za Vaše revolucionarno otkriće ove godine dobiti Nobelovu nagradu za medicinu. Jeste li razočarani da je niste dobili?
Šahin: Vjerujem da se ne može biti razočaran, ako niste dobili nešto što je tako rijetko poput Nobelove nagrade.
Turedži: Velika nagrada koju smo dobili je ta što su stotine miliona ljudi vakcinisani onim na čemu smo dugo radili i što dobijamo mejlove mnogih ljudi koji se zahvaljuju i šalju nam fotografije sa bakama, koje konačno smiju da posjete. To su mase Nobelovih nagrada, koje dobijamo svakodnevno, koje su nam veoma važne.
Vlade širom svijeta žele da podstaknu još više ljudi da se vakcinišu. Da li mogu da učine još više?
Turedži: Sve vlade se upinju da podstaknu spremnost na vakcinaciju i razvile su pametne i interesantne načine. Takođe bi trebalo da se ugledaju i nauče nešto jedne od drugih. Gradonačelnica Kelna nam je jednom ispričala, da ponekad i sama ide u dijelove grada u kojima se nudi vakcinacija. Na ovo bi mogli da se ugledaju i drugi predstavnici vlasti.
