Plivanje je omiljena ljetna aktivnost, bilo na bazenu, u rijeci ili na moru. Osim što se tako opuštamo i zabavljamo, činimo i brojne dobre stvari vlastitom tijelu. Voda je osamsto puta gušća od zraka, pa kao takva ima i drugačiji učinak na čitavo naše tijelo. U nastavku otkrivamo šta se to događa u tijelu dok plivamo! plivamo
Koža
Jedna od najvećih vanjskih promjena koje možemo vidjeti golim okom već i nakon sedmicu-dvije plivanja jeste da nam koža izgleda zategnutije i glađe, bez obzira na dob i prijašnje stanje kože.
To se događa zato jer se redovnim plivanjem šire krvne žile. Upravo to utiče na cirkulaciju. Kada se krećemo, tijelo proizvodi toplinu koja se oslobađa na koži, što možemo primijetiti po tome da postajemo crveniji.
Mišići
Tokom plivanja aktiviraju se mišići čitavog tijela. Kako je već spomenuti otpor vode snažniji nego prilikom aktivnosti na zraku, pomoći će im da se jače oblikuju. Drugim riječima, plivanje je jedna od aktivnosti koja će najbrže potaknuti aktivnost mišića. Kada oni budu aktivniji, posljedično će tijelo sagorijevati više kalorija i potrošiti više nakupljenih masnih naslaga. Zapravo je riječ o treningu vlastitim tijelom uz otpor snage.
Pluća
Odlazak na more i plivanje često se propisuju osobama koje pate od bolesti dišnih puteva poput astme. I to nije bez razloga. Naime, tokom plivanja promijenit će se ritam našeg daha, omogućujući plućima da unose više kisika. S vremenom plivanje može povećati volumen naših pluća odnosno najveću količinu kisika koju možemo unositi.
Srce
Nakon dvije minute plivanja, tijelo prelazi u aerobni način disanja, zbog čega se ubrzava puls. Srce radi na cirkulaciji oksigenirane krvi, a puls se povećava kako bi učinkovito preusmjerio kisik u mišiće. Samim time i ranije spomenuti mišići dobijaju više kisika, što je još jedan dokaz da plivanje utiče na čitavo tijelo.
Mozak
Kako tokom plivanja dolazi do udisanja više kisika, on i krv koja kola našim žilama, a dolaze i do mozga, pomažu nam da budemo budniji, pripravniji i usredotočeniji. Plivanjem se, osim toga, otpuštaju endorfini, hormoni koji su u našem tijelu zaduženi za onaj dobar osjećaj.
Svemu tome idu u prilog i istraživanja. Dr. Chuck Hilman sa Univerziteta Illionois napravio je snimke mozga prije i nakon lagane šetnje, a vjeruje da se jednako događa i tokom plivanja. Na snimkama je vidljivo da se tada aktiviraju dijelovi mozga koji su u stanju „mirovanja“ dok i naše tijelo miruje.
Sve navedeno više je nego dovoljan razlog da i ovog ljeta plivamo koliko god možemo, bilo na bazenu obližnjoj rijeci ili moru. Dakako, uvijek imajte u vidu vlastitu sigurnost.
