Dok se Iran priprema za izlazak na birališta u petak, bivši predsjednik zemlje pozvao je SAD na miješanje na Bliski istok.
U širokom intervjuu za CNBC uoči glasanja, Mahmud Ahmadinedžad rekao je da je nuklearni sporazum 2015. izazvao "više problema nego što je riješio" i bacio sumnju u legitimitet izbora njegove zemlje.
"Svaka odluka koja sprečava ljude da utječu na ishod protivna je duhu revolucije i ustava", rekao je bivši iranski predsjednik Ahmadinedžad za CNBC.
Komentari dolaze nakon što je iransko Vijeće čuvara, tijelo za provjeru vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, odbilo kandidaturu bivšeg predsjednika. Taj mu je potez u osnovi zabranio kandidaturu na izborima 2021. godine.
"Jasno sam rekao onoga dana kada sam najavio kandidaturu da neću učestvovati na izborima ako se volja miliona ljudi uskrati bez legitimnog razloga, kao što je to bilo u prošlosti", rekao je Ahmadinedžad o odluci da isključite ga.
Polje od više od 600 kandidata u četvrtak je suženo na samo pet. Predsjednička utrka sada se vidi kao nadmetanje između umjerenog bivšeg šefa centralne banke Abdolnasera Hemmatija i tvrdog šefa pravosuđa Ebrahima Raisija.
Analitičari kažu da je Raisi "jasni favorit", s najvećim priznanjem među kandidatima. Raisi je odslužio četiri decenije u iranskom pravosuđu i kandidirao se, ali je izgubio od Rouhanija na izborima 2017. godine.
Dva Ahmadinedžadova mandata između 2005. i 2013. godine obilježila je vatrena razmjena, a on se više puta osvrnuo na američku politiku u regiji, iranske nuklearne ambicije i Izrael.
Bivši čelnik rekao je za CNBC da će svaka promjena vodstva imati implikacije na ionako zategnute odnose između Sjedinjenih Država i Irana, koji pregovaraju o oslobađanju osakaćene iranske ekonomije od sankcija u zamjenu za nova ograničenja svog kontroverznog nuklearnog programa.
Nuklearni sporazum
"JCPOA je izazvao više problema nego što ih je riješio", rekao je Ahmadinedžad na pitanje o dogovoru koji je bivši američki predsjednik Trump napustio 2018. godine, poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije ili JCPOA.
Prvobitno potpisan između Irana i svjetskih sila 2015. godine, JCPOA je stavio ograničenja na iranski nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Bivši predsjednik rekao je da vjeruje da je moguć novi nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama, ali vremenski okvir sporazuma još uvijek nije siguran s obzirom na očite razlike na obje strane.
"Vjerujem da će dvije zemlje trebati promijeniti svoje perspektive i gledati se drugačije", rekao je Ahmadinedžad. "Ako stvari zasnivamo u skladu s pravdom i uzajamnim poštovanjem, onda vjerujem da se problemi mogu riješiti."
Predsjednik predsjednika Raisi izrazio je podršku iranskim nuklearnim pregovorima u prošlosti, ali nije jasno kako će promjena rukovodstva u Iranu utjecati na pregovore.
"Iako bi u teoriji bilo moguće zaključiti razgovore i dobiti sve potpisano prije nego što Rouhani odstupi, prošlo iskustvo pokazuje da se nuklearni pregovori kreću puževim tempom, čak i bez političkih komplikacija", rekao je analitičar Raymonda Jamesa Pavel Molchanov.
"Sumnjamo da će Raisi biti ratoboran i uporan kao što je to bio Ahmadinedžad, ali ideološki su bliži jedni drugima u odnosu na Rouhanija," dodao je. "Ovisno o tome što Raisi kaže nakon izbora, i o tome kako se njegova administracija ponaša u svojim ranim danima, čak je moguće zamisliti i obustavu pregovora u potpunosti, iako bi to bio prilično ekstreman scenarij."
Regionalni agresor
Odnosi između Irana i njegovih arapskih susjeda u Zaljevu počeli su se otapati od izbora američkog predsjednika Joea Bidena, ali bivši iranski predsjednik kaže da američko "miješanje" u prodaju oružja i dalje predstavlja izazov za regionalnu stabilnost.
"Kada se desetinama milijardi dolara oružja godišnje proda zemljama u regionu, to stvara velike probleme." Rekao je Ahmadinedžad. "Ovo prijeti sigurnosti regije i smatra se miješanjem … američka vlada ne bi trebala tražiti kontrolu nad Iranom ili Bliskim istokom."
Sjedinjene Države su najveći svjetski dobavljač oružja, a Bliski Istok je ključno izvozno tržište, prema Stokholmskom međunarodnom mirovnom institutu za istraživanje mira. SAD su ranije ove godine odobrili prodaju oružja za UAE u iznosu od 23 milijarde dolara. U toku je pregled prodaje oružja Saudijskoj Arabiji, ključnom iranskom rivalu.
Iranska ekonomija i vitalni izvoz nafte osakaćeni su dvostrukim udarom Covid-19 i sankcijama SAD-a i drugih svjetskih sila. Do sada je preko 3 miliona ljudi u zemlji imalo pozitivan test na koronavirus, prema podacima prikupljenim sa Univerziteta Johns Hopkins, a preko 82 000 ljudi je umrlo.
"Iranski narod vjeruje da je odgovor na pandemiju Covid u zemlji bio neuspjeh," rekao je Ahmadinedžad. "Moram reći da su radnici u prvoj liniji i medicinski radnici neumorno radili, ali sveukupno upravljanje bilo je neefikasno i nerazborito", dodao je.
Iranski ekonomski pogodak Covid-19 bio je manje izražen nego u drugim zemljama, jer se njegova ekonomija već smanjila za 12% u prethodne dvije godine.
Novi nuklearni sporazum i ublažavanje sankcija omogućili bi da novi prihodi teku u ranim mandatima nove vlade. Procjenjuje se da će iranski stvarni bruto domaći proizvod ili BDP porasti za 1,7% u 2020.-2021., Prema Svjetskoj banci.
Iranski zvaničnici kažu da bi proizvodnja nafte mogla doseći i do 4 miliona barela dnevno u roku od 90 dana od ukidanja sankcija. Trenutno je izvoz iranske nafte minimalan, jer sankcije iz Trumpove ere i dalje odvraćaju većinu međunarodnih kupaca.
